Šta je mobing?
Mobing je oblik psihološkog nasilja na radnom mjestu, koje se manifestuje kroz sistematsko maltretiranje, ponižavanje, omalovažavanje ili izolaciju zaposlenog. Cilj mobbinga je narušavanje radnih uslova, degradacija ličnosti zaposlenog i stvaranje neprijateljske radne sredine.
Kako ga prepoznati?
Mobing se može prepoznati po nekoliko ključnih znakova:
Psihički pritisak: Konstantno kritikovanje, omalovažavanje, uvrede i prijetnje.
Izolacija: Namjerno isključivanje iz timskih aktivnosti ili informacija bitnih za obavljanje posla.
Nepravedno kažnjavanje: Davanje nemogućih zadataka ili stalno mijenjanje radnih zadataka bez opravdanja.
Sabotiranje rada: Namjerno ometanje u obavljanju radnih zadataka, uskraćivanje resursa ili informacija potrebnih za rad.
Ko čini mobing?
Mobing može činiti bilo koji zaposleni ili grupa zaposlenih, ali najčešće ga vrše nadređeni (menadžeri ili šefovi) nad podređenima ali mobbing može biti usmjeren i među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini.
Ko je žrtva?
Žrtva mobinga može biti bilo koji zaposleni koji je izložen gore navedenim oblicima psihološkog nasilja. Najčešće su to osobe koje su različite po nekoj osnovi (npr. po godinama, spolu, nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti) ili koje nadređeni smatraju prijetnjom po svoj autoritet.
Mobing prema crnogorskom zakonu
Prema Zakonu o radu Crne Gore, mobing je prepoznat kao nezakonito ponašanje na radnom mjestu. Zakon propisuje obaveze poslodavaca da spriječe mobing i zaštite zaposlene.
Ključne odredbe uključuju:
Zabrana mobbinga: Poslodavci su dužni da spriječe mobbing i obezbijede sigurno radno okruženje
Obaveza reagovanja: Poslodavac mora hitno reagovati na prijave mobinga i pokrenuti internu istragu
Pravna zaštita: Zaposleni koji su žrtve mobinga imaju pravo na pravnu zaštitu, uključujući pravo na naknadu štete
Primjeri iz prakse:
Ponižavanje pred kolegama: Zaposleni je redovno omalovažavan pred drugim kolegama, što je dovelo do gubitka samopouzdanja i produktivnosti
Izolacija od timskih aktivnosti: Zaposlenom su namjerno uskraćivane informacije važne za obavljanje posla, čime je bio izolovan iz timskih aktivnosti i komunikacije
Neopravdane kazne: Radnik je stalno kažnjavan za sitne greške koje drugi nisu kažnjavani, što je imalo za cilj njegovo degradiranje i demotivaciju
Sudske presude
U Crnoj Gori, nekoliko sudskih presuda u vezi mobbinga pokazalo je ozbiljnost ovog problema:
Presuda za psihološki teror: Sud je donio presudu u korist zaposlenog koji je bio izložen stalnom psihološkom teroru od strane nadređenog zaposlenom je dodijeljena naknada štete i naložena je obaveza poslodavca da poboljša radne uslove.
Presuda za diskriminaciju i mobbing: U jednom slučaju, sud je utvrdio da je zaposleni bio diskriminisan i izložen mobingu zbog svoje etničke pripadnosti poslodavac je kažnjen i naloženo je ispravljanje nepravdi prema zaposlenom.
Zaključak
Mobbing je ozbiljan problem koji može imati dalekosežne posljedice po zdravlje i karijeru zaposlenih.
Prepoznavanje mobinga, poznavanje zakonskih propisa i prava, te korišćenje pravne zaštite, ključni su za borbu protiv ovog oblika psihološkog nasilja na radnom mjestu.